U okviru 49. Ratkovićevih večeri poezije u parku pjesnika danas je održan program posvećen stvaralaštvu Avda Međedovića kroz promociju knjiga “ Bećiragić Meha” priređivača Hoda Katala i studije “ Avdo Međedović Ženidba Smailagić Meha - Odraz orijentalno-islamskog kulturnog obrasca u Crnoj Gori autora Aleksandra Čogurića. O djelima homera sa Obrova, kako mnogi nazivaju ovog narodnog pjesnika, pored autora govorili su Sinan Godžević I Dejan Vuković.
Hodo Katal je ispričao da se za epiku Avda Međedovića zainteresovao 2005 godine I od tada je sakupio oko 140 000 stihova ovog bjelopoljskog pjesnika.
“Ovo što sam do sada priredio sam dobio od Zlatka Čolakovića, ali sada pokušavam da dođem do još 40.000 stihova koji se nalaze u Americi na Harvardu , ali to baš I ne ide lako jer je veoma skupo.” Kazao je Katal I istakao da se zarekao da će doći do svih Međedovićevih stihova I publikovati ih.
Katal je kazao da posjeduje Međedovićev ep Sirotan Alija I šest pjesama koje broje oko 4 000 stihova što bi ,kako je naveo , stalo u deset knjiga.
Sinan Gudžević je naveo da se u epovima Avda Međedovića spominju ratnici, ljubav ali ne u uzvišenom smislu.
“ Tamo žena nije uzvišeno biće, ljubav je kao bolest imanentna toj epici, ali žena je uvijek neka sinja kukavica, koja mora biti poslušna, a to je stvar koja kod nas nije tematizirana. Međutim, ono što je veličanstveno je način na koji on pjeva o tome, kao iz rukava ređa stihove I u tome jeste bio fenomen I svakako je bio pjesnik, a šta će budućnost o njemu reći , vidjećemo.” Kazao je Gudžević.
Aleksandr Čogurić autor studije “ Avdo Međedović Ženidba Smailagić Meha - Odraz orijentalno-islamskog kulturnog obrasca u Crnoj Gori je kazao da je Međedovićev spjev jedna osobena i bogata riznica kulturološkog nasljeđa i sve ono što je Međedović prošao, doživio, video nalazi se u ovom epu kazao je Čogurić.
Profesor Dejan Vojinović kaže da je jedan vijek trebao da se objavi stvaralaštvo Avda Međedovića, ističući da je možda bilo potrebno jedno vrijeme da bi generacije koje dolaze shvatile I razumjele značaj svog kulturnog nasljeđa.
“ Možda je takav slučaj I sa Avdom Međedovićem i takav slučaj nije usamljen u kulturološkom smislu kako u Crnoj Gori tako I šire.Nije Avdo Međedović jedinstven po tome što su ga prepoznali drugi, što su profesori sa Harvarda došli da izučavaju njegovo djelo, sam on je naveo da je bilo pjesnika, pjevača koje je on cijenio I smatrao das u bili bolji od njega” istakao je Vojinović.
Program je vodio professor Rafet Mulić.
Autor i foto: Vanja Šabanović
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRZAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
