Problem bolesti zavisnosti nije zaobišao ni bjelopoljsku opštinu, ali još uvijek nije uzeo toliko maha, pa, za razliku od nekih drugih većih gradova, broj osoba označenih kao “zavisnici” i nije toliko zabrinjavajući, saopštila je inspektorka za maloljetničku delikvenciju Centra bezbjednosti, Snežana Nedović.
Ipak, službenici Uprave policije Centra bezbjednosti Bijelo Polje, svakodnevno preduzimaju niz aktivnosti u cilju sprječavanja zloupotrebe droga i psihoaktivnih supstanci, kazala je Nedović u intervjuu za emsiju “Mladi za mlade”.
“Već duži niz godina Uprava policije, u saradnji sa opštinskom Kancelarijom za prevenciju bolesti zavisnosti, sprovodi niz preventivnih aktivnosti, organizujući u osnovnim i srednjim školama predavanja i tribine. U proteklom periodu samo sproveli zaista veliki broj takvih edukativnih radionica, koje su uključivale i učenike i roditelje, a štampali smo i distribuirali brojne flajere, sve sa ciljem da mladima ukažemo na tu pošast današnjeg doba”, kazala je inspektorka za maloljetničku delikvenciju CB Bijelo Polje.
Takođe, kako je napomenula, u kontinuitetu sprovode i medijsku kampanju, svjesni moći medija.
“Svjesni smo činjenice da su mediji dostupni mladima sada mnogo više nego u nekim ranijim godinama, zato kroz medijsku kampanju pokušavamo da dopremo do svakog doma, do svakog djeteta, kako bi ih edukovali, a samim tim u korijenu suzbili narkomaniju”, dodala je Nedović.
Istakla je i da je praksa pokazala da je edukacija najbolji vid prevencije, te da je ključna u borbi protiv narkomanije, ali i svih ostalih bolesti zavisnosti.
“Dosadašnja praksa je pokazala da je edukacija jedan od osnovnih, ako ne i najvažnijih vidova prevencije. Zato na svim našim radionicama pokušavamo da čujemo i mišljenje mladih, da saznamo koliko su oni upoznati sa ovom temom, sa načinima borbe, tome kome da se obrate za pomoć. Na taj način želimo da im pokažemo da nijesu sami, želimo da im pružimo ruku pomoći, da im pokažemo da smo im dostupni 24 časa, kako bi prevazišli sve probleme”, naglasila je inspektorka.
Iako školska dvorišta često budu na meti onih koji se bave proizvodnjom i stavljanjem u promet opojnih droga, Nedović je kazala da, iako su imali takve dojave, nijesu nikada identifikovali lica koja su mladima nudili naroktike u krugu obrazovnih ustanova.
“Precizne podatke o svemu tome, radi tajnosti posla kojim se bavimo, ne mogu da dam, ali čuli smo iz nekih izvora da je bilo osoba koje su im nudile narkotična sredstva i slično. Ipak, nijesmo našli nikoga da se na taj način bave preprodajom ili da mladima nudi to baš u samom dvorištu škole, ali smo svjesni da su mladi u školskom okruženju izloženi izazovima koje donosi njihova mladost i godine. Takođe, svjesni smo i toga da su u tom periodu adolescencije kada žele sve da probaju, da vide i čuju, te je zato važno da ih u tom periodu edukujemo, je rim tada najviše trebaju roditelji, podrška stručnjaka, da se prosto ne bi desila situacija da u trenutku kad im treba pomoć, rame za plakanje pronađu kod nekog ko će da ih odvede sunovratom puta droge”, poručila je Nedović.
Uprkos tome, Nedović je kazala da bi roditelji trebalo više da se angažuju, kako bi i sami prepoznali da se nešto dešava kod njihove djece, te kako bi ih na pravi način zaštitili.
Ipak, profesor sociologije, Radivoje Raco Bogavac, smatra da kao društvo još uvijek ne prepoznajemo opasnosti i posljedice problema bolesti zavisnosti, što, kako je kazao u emisiji “Mladi za mlade” potvrđuje i to da ne postoji dugoročna strategija za prevenciju, niti sistemski pristup ovom problem.
Bogavac je poručio i da je jako važno da se bavimo prevencijom, a ne rješavanjem posljedica, a saopštio je i da su brojni razlozi zbog kojih mladi sve više posežu za narkoticima, alkoholom, nikotinom, a skrenuo je pažnju i na sve veći broj internet zavisnika.
“Kod mladih ljudi postoji određeni indeks radoznalosti, koji se, nažalost, nekada kreće u tom patološkom smjeru, jer omladina želi da proba nešto novo, da dožive to neko novo iskustvo, za koje su čuli putem medija, društevnih mreža ili nekih drugih grupa. Takođe, za narkoticima, alkohlom, cigaretama posežu i pod uticajem vršnjaka, koji imaju mnogo veći uticaj i od porodice, koja je primarni agens socijalizacije. Dakle, iz želje da pripadaju nekoj grupi, neselektivno prihvataju sve ono što im se sugeriše. Jedan od razloga jeste i bjekstvo od problema, jer često ne mogu da pronađu mehanizme da ga riješe, pa izlaz pronalaze u narkoticima, alkoholu… Takođe, u ovom kontekstu je jako važno pomenuti i loše porodične odnose, jer ako je porodica dezintegrisana, roditelji razvedeni, onda nema ni dobre komunikacije, ni povjerenja, pa se mladi odaju porocima. Ovome bih dodao i samostalnost, jer uzimanje narkotika daje u neku ruku daje lažni osjćaj samostalnosti, lažni osjećaj nadmoćnosti, nedodirljivosti, ali je sve to kratkog daha”, upozorio je profesor Bogavac.
Posljedice bolesti zavisnosti, kako je kazao Bogavac, mogu biti fizičke, psihološke, ali i socijalnog tipa.
“Socijološke posledice imaju razne aplikacije u tom društvenom kontekstu pojedinca i odražavaju se kako na samog pojedinca, tako i na njegovo bliže ili šire okruženje. Te fizičke posljedice se najčešće ogledaju u iscrpljenosti, malaksalosti, ali i raznim bolestima, poput hepatitisa B, hepatitisa C, side…Kod psihičkih posljedica prisutna je otuđenost, nezainteresovanost, gubitak motiva, životne energije, interesovanja, anksioznost, paranoja, tako da korišćenje različitih vrsta narkotika izaziva određene devijacije i neprihvatljivo psiho-socijalno ponašanje pojedinca. Važno je napomenuti i saobraćajne nezgode do kojih sve češće dolazi zbog konzumiranja alkohola i psihoaktivnih supstanici, a posljedice u tim situacijama su itekako ozbiljne, pa mogu rezultirati i tragičnim ishodom”, kazao je, između ostalog, sociolog Radivoje Raco Bogavac.
Ukoliko dođe do problema, profesor Bogavac je kazao da pomoć prvo treba potražiti od roditelja, koji će potom preduzeti dalje korake.
“U slučaju zavisnosti prva adresa su roditelji. Sa roditeljima taj komunikativni opseg mora biti izgrađen na tom nivou da nema tajni, posebno kada dođe do problema. Ako tu izostaje podrška roditelja, onda je tu školski pedagog ili razredni starješina, jer je škola institucija koja nema samo obrazovnu, nego i vaspitnu funkciju, a sljedeće adrese su izabrani ljekari i određene zdravstvene strukture koje su zadužene za praćenje tih problema”, dodao je Bogavac.
On je poručio i je alarm upozorrnja odavno upaljen, te da svima, kako u obrazovnom sistemu, tako i van njega, šalje poruku da adekvatno reaguju i povuku određene poteze, da bi zaštitili mlade ljude.
A da se samo planskim i kontinuiranim aktivnostima, uz uključivanje različitih sistema, možemo boriti protiv bolesti zavisnosti, poručio je samostalni savjetnik za prevenciju bolesti zavisnosti, Dragoslav Šebek.
Šebek, iz opštinske Kancelarije za prevenciju bolesti zavisnosti, istakao je da je upravo novembar, koji je i prema Međunarodnom i Nacionalnom kalendaru zdravlja označen kao mjesec borbe protiv bolesti zavisnosti, prilika da se još jednom skrene pažnja javnosti na ovaj problem.
„Novembar je mjesec borbe protiv bolesti zavisnosti, zato je ovo trenutak da se još jednom ukaže na problem bolesti zavisnosti, koji je prisutan i u našem društvu, da brojnim aktivnostima podižemo svijesti javnosti, da motivišemo i podstaknemo građane da se uključe u preventivne aktivnosti, kako bi se izborili sa ovom pošasti. Ne može nijedan pojedinac, naša kancelarija, niti određena ustanova, sama da se izbori, zato je važno da se uspostavi sistemski i multifaktorski pristup“, poručio je Šebek.
On je, pored problema narkomanije i alkoholizma, ukazao i na problem zavisnosti od kocke, interneta i društvenih mreža, koji posebno pogađa mlađu populaciju.
„Zato je važno da aktivnosti usmjerimo ka djeci i mladima, da ih edukujemo, upozoravamo, da im pomognemo da taj kritični period odrastanja i adolescencije što lakše prevaziđu i da ne podlegnu pod uticaj bolesti zavisnosti“, naglasio je samostalni savjetnik za prevenciju bolesti zavisnosti.
O problemu bolesti zavisnosti, članovi Omladinske redakcije Radija Bijelo Polje razgovarali su i sa bjelopoljskim osnovcima i srednjoškolcima, a iako većina njih znaju koje su to bolesti zavisnoti, o njima se više informišu putem interneta, jer, kako su istakli, u školi ne dobijaju dovoljno informacija.
Ipak, svojim vršnjacima su poručili da budu oprezni, te da nikada ne podlegnu pod uticaj onoga ko ih može odvesti na pogrešan put.
Omladinska redakcija: Kija Bećirović, Ilda Kolić, Maša Obradović, Sofi Rabrenović, Željana Cmiljanić
Koordinatorka: Sanja Dulović
Foto: Vladimir Jelić
Tonska realizacija: Zoran Rakočević
Audio obrada: Sanida Kajević
Tekst kucale: Jasminka Mulić, Ljilja Brajković
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
