BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
Ambrozija je prvi put zabilježena u Crnoj Gori na obali Morače, u Podgorici, 2005. godine, a danas je rasprostranjena na znatno većem prostoru, te je neophodno suzbiti širenje ove korovske i alergene biljke, smatraju agronomi i biolozi uključeni u realzaciju projekta “Ambrozija-informacije i mjere sanacije“.
Gostujući u emisiji „Aktuelno“, Radija Bijelo Polje, agronom Dejan Zejak je istakao da je Centar za razvoj agrara, uz podršku Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, pokrenuo taj projekat, kako bi edukovali građane o ambroziji, njenoj štetnosti, te načinima njenog iskorjenjavanja.
„Centar za razvoj agrara po treći put realizuje projekat koji ima isti cilj, a to je da građane sjevera Crne Gore, a samim tim i Bijelog Polja, pruži osnovne informacije o ovom korovu, invazivnoj vrsti – ambroziji, kako bi se njena realna raspotranjenost umanjila. Mi smo već oformili tim, koji čine specijalista biolog Ivana Milović i prof. dr Danijela Stešević, a tokom naredna tri mjeseca ćemo organizovati radionice za studente u Bijelom Polju i putarsku službu Komunalnog preduzeća „Lim“. Upravo na tim radionicama će učesnci dobiti infromacije od stručnjaka koje smo angažovali, a distribuiraćemo promo materijal koji se sastoje od flajera u kojima je pojašnjeno sve vezano za ovu alergenu biljku“, kazao je Zejak.
Naglasio je i da su projekti, poput “Ambrozija-informacije i mjere sanacije“, jako važni za borbu protiv širenja ove korovske i alergene biljke, ali da je neophodno uložiti više sredstva i uključiti više institucija kako bi ovaj problem bio riješen.
„Jer ambrozija nije samo poljoprivredni problem, već i zdravstveni, s obzirom da veliki procenat stanovništva ima alergijske reakcije na njen polen“, rekao je Zejak iz Centra za razvoj agrara, napominjući da će projektom “Ambrozija-informacije i mjere sanacije“, pored Bijelog Polja, biti obuhvaćene i ostale opštine sa sjevera – Kolašin, Mojkovac i Berane.
I biolog Ivana Milović u emisiji „Aktuelno“ ukazala je na problem ambrozije, ističući da su najčešći putevi njenog širenja putem transporta.
„Najčešće se prenosi transportom, građevenskim mašinama, vodom, a do prenosa dolazi i sjemenom, odnosno prenošenjem zemljišta na drugu lokaciju. Ambrozija spada u glavočike, to je jednogodišnja biljka, čiji je peirod klijanja od aprila pa sve do avgusta, a to znači da ona ustvari i prije naše vegetacije počinje da klija i zauzima prosto, pokazujući tako moć invazije nad našom vegetacije. Problem je što se javlja u usjevima, pa ne dozvoljava usjevima da klijaju u punom obimu, a pojedine kulture i sprječava u klijanju, poput paradajiza, zelene salate, soje , kikirikija.. Takođe, ima i velike alergene sposobnosti“, pojasnila je Milović.
Napomenula je da počinje da zri krajem avgusta, a taj period se nastavlja i u septembru i u oktobru.
„Pa prije tog perioda treba da se evidentira i ukloni. Najbolja zaštita je njeno čupanje, koje treba ponavljati više puta tokom proljeća i ljeta, a može i da se kosi, pa je potrebno da se gazdinstva i pojedinici obuče, , jer se javlja i na privatnim imanjima, pa nije dovoljno samo komunalci i putari da je uklanjaju“, navela je biološkinja.
Iako postoji dva načina za njeno uklanjanje, Milović ipak preporučuje mehanički.
„Mogu se koristiti i hemijske materije za suzbijanje korova, ali ja preporučujem mehaničko, jer
treba da se oslanjamo na organsku proizvodnju i da smanjimo uticaj hemijske kontrole“, dodala je ona.
Istakla je i da je istraživanjem utvrđeno da je ambrozija promijenila svoja svojstva i osobine na našem području.
„A moguće je da će i u narednom peiodu dalje mijenjati genetičku strukturu, što znači da će biti još prilagodljivija, a samim tim i „opasnija“, jer klija kod nas u mnogo većem opsegu“, dodala je Milović.
Iako je bilozima, agronomima i ljudima iz struke veoma poznato ime ambrozija, prof. dr Danijela Stešević smatra da je jako važno informisati cjelokupno stanovništvo, posebno uzgajivače biljaka, jer se ambrozija može pojaviti i na njihovom posjedu.
U telefonskom uključenu, dr Stešević je za emisiju „Aktuelno“ kazala da je jako važno kontrolisati širenje ambrozije.
„Zemljište koje se jednom inficira sjemenom ambrozije postaje banka njenih gena, jer sjeme može mirovati čak 30 godina. Zato je veoma važno da prvo naučimo da prepoznamo ambroziju, a potom i kako da je ukolnimo“, navela je prof. dr Stešević.
Istakla je da je o ambroziji može govoriti kao o korovskoj i alergenoj biljci.
„O korovskoj biljci, jer je konkurencija gajenja biljaka, a sa druge strane je moćemo posmatrati kao alergen, pa je i iz tog razloga važno njeno suzbijanje, jer je priličan procenat stanovništva osjetljiv na polen ambrozije“, dodala je prof. dr Stešević.
Napomenula je i da u Crnoj Gori već neko vrijeme postoje klopke za polen, te da je optimistično što nijesu uhvatile neke značajnije količine polena ambrozije.
„Upitno je šta se dešava sa tim polenom, zato smatram da je potrebno sprovesti istraživanja koja će konkretno biti posvećena tome koliko polena ambrozija stvara i kako se on širi“, poručila je prof. dr Stešević.
Autorka: Sanja Dulović
Foto i video: Sanida Kajević, arhiva RBP
Tonska realizacija: Milan Knežević
Audio obrada i montaža: Sanida Kajević
