Čovjek bez identiteta je čovjek bez lične karte, šta vrijedi šta u njoj piše, ako u njoj nijesu naši pisci, heroji, preci, naši velikani, naša baština, ako to nemamo, onda smo niko i ništa, poručuje bosansko-hercegovački pisac Adnadin Jašarević.
On ističe da je najveći problem balkanskih naroda u identitetu, jer, kako navodi, svakih 20 do 50 godina imamo tradiciju brisanja kulturnog nasljeđa - identiteta.
Upravo je zbog toga, kako naglašava Jašarević, važno postojanje festivala kao što je REFESTICON, koji zapravo radi suprotno, pokazuje ljudima ko smo bili hiljadu godina unazad, doprineseći valorizaciji i očuvanju kulturne baštine.
U tom kontekstu, kako navodi ovaj bosansko-hercegovački pisac, osmi Regionalni festival fantatsične književnosti REFESTICON udahnuće jedan novi život našim precima – Ilirima.
“Pola naše krvi je ilirska, mi smo u suštini Iliri, koliko i Sloveni.Tu su naši korijeni, naši djedovi i bake i to ne smijemo zaboraviti. Mada, istina je da slabo poznajemo ilirsku mitologiju i ovaj bi REFESTICON to trebao popraviti, reaktivirati je, reanimirati, vratiti u život i upoznati ljude sa onim što su naši preci bili. Nema ozbiljnijeg načunog pristupa ilirskoj mitologiji, niti umjetničkog, tako da ovo što se radi u okviru REFESTICON-a može donijeti samo dobro”, naglasio je Jašarević, gostujući u emisiji “Bestseller Refesticon”.
Prave priče sačuvane o Ilirima ne postoje, na nama je, smatra Jašarević, kao njihovim potomcima, da ispričamo nove.
„To je jedini način da im udahnemo novi život. A u suštini, čak i kada bi postojale stare priče, vrijeme je za nove. Jer, ne može se sačuvati nasljeđe ako ne pričate nove priče, u skladu sa novim vremenom. Svaka genracija tražiti svoje i morate za njih pričati nove priče, modernizovati ih, raditi nešto novo. Dakle, morate raditi interpretacije o bilo kojoj prošlosti da je riječ, a posebno o Ilirima o kojima se malo zna. Pisici koji sada urade nešto novo, zapravo će vratiti naše nasljeđe u život“, istakao je Jašarević.
Ipak, svi oni koji se odluče da pošalju priču na refestikonski konkurs za zbirku „Ilirsko kraljevstvo“, kako je rekao Jašarević, moraće da se potrude.
„Moraće da istražuju , da rade, da se potrude, da malo prouče ilirsku mitologiju, a ona postoji zapisana. Nema jednostavnog rada, morate da se potrudite, a onaj ko se ne potrudi, njegova priča neće biti objavljena“, naveo je bosansko-hercegovački pisac i član žirija Regionalnog festivala fantatsične književnosti REFESTICON.
Jašarević je podsjetio da su se i u okviru bosansko-hercegovačkog festivala ZECON već bavili Ilirima, a u fokusu je bila istorijska ličnost - Baton, vođa ilirskog plemena Dezitijati koji je vodio veliku pobunu protiv Rimskog Carstva.
„Mi smo se bavili Batonom, odnosno Batonovim ustankom koji je najžešće prodrmao Ilirsko kraljevstvo i Rimsko carstvo. Lik i djelo Batona, kao i događaji vezani za veliki Ilirski ustanak, na neki način su oživljeni zbirkom priča. Objavljeno je desteak priča i moramo biti zadovoljni, jer mi pravimo pionirske korake po pitanju zaštite kulturne baštine i ne možemo očekivati previše, a ne smijemo ni dopustiti da se objavi ono što ne zadovoljava kriterijum kvalitetnog djela, odnosno priče. Ono što nas posebno raduje je da su ostala samo dva primjerka za Muzej, što govori o tome koliko je interesovanje izazvala ova zbirka. Zainteresovali smo ljude, pokrenuli smo stvari sa mrtve tačke, što je najvažnije, jer ne možemo očekivati da ćemo promijeniti cjelokupnu javnost“, naveo je Jašarević, inače dobitnik prvog regionalnog priznanja za razvoj fantastike, koje mu je uručeno na prošlogodišnjem REFESTICON-u.
Jašarević je istakao i da oživljavanjem tema iz prošlosti doprinosimo razvoju fantastične književnosti.
„Važno je da se traže teme iz vlastite mitologije, predanja, te da tako gradimo knjižvnost i baštinu, da napravimo piramidu koja će svjedočiti o onome što mi jesmo“, zaključio je Jašarević.
Serijal emisija “Bestseller Refesticon” emitujemo u susret VIII Regionalnom festivalu fantastične književnosti REFESTICON.
Repriza emisije “Bestseller Refesticon” na programu je u nedjelju od 18 časova.
Autorka: Sanja Čujović
Tonska realizacija i audio obrada: Sanida Kajević
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
