Očuvanje institucija kao što su biblioteke, muzeji i pozorišta, osnovno je i fundamentalno pitanje opstanka ljudskog roda kao civilizacije, poručio je rukovodilac Narodne biblioteke u Bijelom Polju, Edin Smailović.
Iako su biblioteke od svog osnivanja pa do danas prolazile kroz razna iskušenja, uspjele su da odole svim izazovima, a i danas su ustanova na koju se oslanjaju generacije različitih profila i potreba, važan činilac u kulturnom i društvenom životu grada, kao i ključni faktor u sticanju i njegovanju čitalačkih navika.
„Biblioteke su oduvijek imale određenu ulogu u društevnom životu zajednice, one jesu bile „kapije znanja“ od svog osnivanja, ali kada govorimo o razvoj biblioteke od tog vremena pa do danas, mora se napomenuti da su one počele da funkcionišu kao riznice znanja koje je koristio ograničen broj ljudi, a sada su riznice znanja koje mogu koristiti svi koji to žele na ovaj planeti. Prešli smo taj put od perioda kada su u njoj bili mudraci i njihovi učenici, do toga da je to danas mjesto kjoje koriste široko narodne mase“, ispričao je Samilović.
On je istakao da bibiloteke tokom 19. i 20. vijeka, koji su bili vrhunac pismenosti, nijesu imale konkurenciju kada je u pitanju disperzija znanja.
„Ali sada živimo u vremenu u kojem biblioteke moraju da se nose sa konkurencijom, a po mom mišljenju to ne mora nužno da bude loše. Jednostavno određene promjene u određenom trenutku natjeraju ljude da razmišljaju kako da opstanu i kako da se prilagode novom vremenu. Kada se krene u prilagođavanje, onda se nađe ili put kako će institucije egzistirati u novom vremenu ili će prosto izumrijeti. Očigledno je da je u razvijenijm zemljama već pronađen način kako da biblioteke kao institucije opstanu, tako da je recept zapravo da iz zone otvorenosti za sve korisnike, postanu i zona otvorenosti i za sve njihove aktivnosti“, pojasnio je rukovodilac Narodne biblioteke u Bijelom Polju.
Smailović je istakao i da biblioteke više nijesu isključivo mjesto na kome se pozajmljuju i vraćaju knjige, već se preoblikuju u modernu, kulturno-informacionu platform.
“Unazad 20, 30 godina biblioteke su bilo mjesto na koje dođete da posudite knjigu, eventualno je pročitate i vratite, danas su postale mjesto u kojem možete dobiti besplatan internet, popiti kafu, organizovati razne sekcije i to se pokazalo kao dobar način za opstanak biblioteka. Danas morate imati konstantnu adekvatnu nabavku knjiga, morate neprekidno ulagati u obrazovanje bibliotekara, pratiti nove sadržaje i uključivati ih u program biblioteke. Jednostavno, konkurencija je primorala bibliotekare da budu inovativni i mislim da to može biti samo na bolje korisnika“, rekao je on.
I Narodna biblioteka u Bijelom Polju ide u korak sa vremenom.
„U zadnjih nekoliko godina uspjeli smo i mi da uključimo nove sadržaje, otvorili smo gradsku čitaonicu 2013. godine, 2015. godine smo uz pomoć Ambasade SR Njemačke otvorili dječije odjeljenje Narodne biblioteke, na šta smo posebno ponosni, imamo pokretnu biblioteku, jedinu u Crnoj Gori. Ono što je jako važno, prije nekoliko godina smo započeli proces digitalizacije zavičajne građe, a do danas smo uspjeli digitalizovati kompletne Bjelopoljske novine, digitalizovali smo Bjelopoljsku Komunu, planiramo digitalizaciju kompletne lokalne štampe, tako da smo se potrudili da u skladu sa našim mogućnostima uvedemo neke nove servise ,mada to ni izbliza nije što bi jedna biblioteka u Crnoj Gori trebala da ima. Ako želimo opstati i ako želimo pružiti kvalitetnu uslugu našim korisnicima moramo puno brže da se mijenjamo i puno brže da idemo u korak sa vremenom“, poručio je Smailović.
Ipak, najveći problem svih biblioteka u Crnoj Gori jeste otkup knjiga, jer u Crnoj Gori nažalost, za razliku od regiona, ne postoji zagarantovana obnova bibliotečkog fonda.
„To je nešto što je potrebno regulisati na nivou države, to je nešto što bi Ministarstvo kulture, ako misli da ima biblioteke dostoje civilizovanog svijeta, moralo uraditi. Nama je potrebno nešto što ima naše okruženje, taj otkup knjige, gdje svaka biblioteka ima određena zagarantovana sredstva u okviru kojih možemo nabaviti sva aktuelna izdanja domaćih izdavača, aktuelna izdanja iz regiona i ona koja se odnose na svjetsku produkciju. Milsim da bi se na taj način puno uradilo na aktivaciji potencijalno velikog broja čitaoca“, poručio je rukovodilac Narodne biblioteke.
Ipak, bjelopoljska biblioteka uspijeva bar donekle da se suoči sa tim problemom.
„Zahvaljući sluhu ljudi koji su na čelu Centra za kulturu, čija smo organizaciona jedinica, mi smo jedna od rijetkih biblioteka u Crnoj Gori koja ima kakvu takvu kontinuiranu obnovu bibliotečkog fonda. Većina biblioteka u Crnoj Gori nažalost to nema i to je jedna strašna i porazna činjenica. To je nešto jako zabrinjavajuće i o čemu bi podhitno trebalo da se povede računa, jer kod nas je i sjajno stanje, s obzirom da postoje biblioteke u Crnoj Gori koje godinama nijesu kupile knjigu. Mislim da u takvoj situaciji ne može biti govora ni o kakvom razvoju bibliotekarstva, ni o kakvom povećanju broja čitalaca, to je prvi uslov - nova knjiga je osnov rada i bibliotečkog poslovanja. Ono što je ohrabrujuće, Udruženje bibliotekara je nedavno dobilo novu predsjednicu i mislim da će biti prilično aktivno po tom pitanju i da će to biti biti i riješeno, jer to je nešto što je neophodno“, naglasio je Smailović.
On je naglasio i da biblioteke i danas imaju važnu ulogu u opismenjavanju i doživotnom učenju pojedinaca.
„Ako google ne može da vam da odgovor, onda morate pitati bibliotekara, izreka koja je zaista tačna. Biblioteka i dan danas jeste ustanova koja sada na posredan način učestvuje u formalnom i neformalnom obrazovanju. Dakle, kod nas defiluju osnovci, srednjoškolci, studenti, oni koji rade magistarske radove, doktorske dizertacije. Čak nam se javljaju iz cijelog sveta, jer ljudi traže nešto što mogu naći samo u našoj biblioteci, tako da biblioteka ostaje važna i u tom kontekstu“, naveo je on.
Smailović je napomenuo i da je vrijeme pokazalo da je knjiga kao predmet na svu sreću preživjela test vremena.
„Elektronska i štampana knjiga nijesu jedna drugoj isključive, već zapravo nešto što danas ide jedno uz drugo. Ljudi će uzeti elektronsku verziju kada im to bude pogodnije, isto tako i štampanu. Vrijeme je pokazalo da je knjiga kao predmet na svu sreću preživjela test vremena. I taj digitalni svijet je ograničen, dakle, to su jednostavno jedne ogromne baze, ali ni one ne mogu pohraniti toliku produkciju ljudskog roda. Na kraju ćemo doći do te situacije da ćemo digitalizovati samo ono najvažnije,ali da će ipak biti knjiga ta koja će zadržati primat kako kod nas, tako i u svijetu“, poručio je rukovodilac Narodne biblioteke.
On je rekao i da ne treba bježati od toga da je knjiga istovremeno i roba.
„Znam da to zvuči grubo, ali to ne isključuje jedno drugo. Danas, u vremenu sveopšte konkurencije, svemu se mora pridavati značaj. Nekada je bilo dovoljno samo da tu knjigu odštampate, danas morate da razmišljate o svemu, o tome kako će izgledati korice, kakav će biti prelom knjige, font slova. Dakle, danas je marketing prosto neodvojivi dio „proizvodnje“ knjige“, naveo je Smailović.
Smailović je kazao da živimo u vremenu hiperprodukcije svega, pa tako i knjiga.
„Promjenama 90ih i stavljanjem slobode govora na pijedestal, cenzura više nije moguća. Bukvalno svako ko ima novac, može objaviti ono što želi, nezavisno od toga da li to ima neku upotrebnu vrijednost. Uloga biblioteke, po mom mišljenju, može da bude samo u tom smislu nabavne politike. U tom smislu, bibliotekari, kao stručna lica, treba da nabavljaju ono što ispunjava umjetničke kriterijume. Ali imate i takozvane tiražne pisce, čija djela nijesu književna umjetnička djela, ali ako vi čitaocu ne udovoljite, vi ste doveli sebe u situaciju da tog korisnika izgubite, zato se mora praviti neki kompromis, ali ne smijemo ići ispod svakog kriterijuma“, naglasio je on.
Rukovodilac Narodne biblioteke, Edin Smailović, poručio je i da ovo vrijeme neće pregaziti knjigu.
„Zato je važno raditi sa najmlađima, stvarati čitalačku publiku. Zato nam je toliko važno to dječije odjeljenje, trudimo se da sa obdaništima i osnovnim školama uspostavimo saradnju, kako bi djeca sticala naviku da dolaze u biblioteku“, zaključio je Smailović.
Autorka: Sanja Čujović
Foto i video: Dalibor Rakočević
Tonska realizacija i audio obrada: Sanida Kajević
Tekst objavila: Sanida Kajević
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRZAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
